Najraniji tragovi naselja konstatovani su iznad seoskih kuća na lokacijama zvanim Laškovica, Cikelj, Brdo i Šuplja stijena.
Na prostoru Laškovice lokaliteti Gradina i Cukelj nalazile su se dvije praistorijske delmatske gradine. Ovdje se u stvari radi o dvojnoj gradini. Veća od njih stacionirana je na koti 1359 metara i nosi naziv gradina. Ova gradina ima veoma markantan i dominantan položaj sa kojeg se kontroliše i vidi prostor Glamoča, te krajevi izvorišta Plive i Sane,odnosno Mliništa. Svuda oko gradine su prostranstva šuma i pašnjaka. Ovakva lokacija ukazuje na njenu prevashodnu funkciju odbrane i obavještavanja delmatskom življu oko gradine ili na njima u donjem dijelu glamočkog polja, odnosno starješini na gradini u Reljinom selu i to od drugih plemenskih grupacija koje nisu bile u savezu sa Delmatima Glamoča.
Ispod gradine na Laškovici, na oko 1,5 km ka jugozapadu na Cikelju bila je smještena druga delmatinska gradina. Ova gradina se nalazila neposredno iznad Tijesnog dola, odnosno Mliništa sa ciljem da kontroliše i brani ovaj prostor kojim glamočki kraj kontaktira sa dolinom Plive i Sane jer se nije uspješnije mogao kontrolisati sa gradine na Laškovici. Na lokalitetu zvanom Lokvice koji se nalazi na uzvišenju zvanom Brdo, kota 1381 m, situirana je dosta velika delmatinska gradina a odmah do nje još jedna na lokaciji zvanoj Šuplja stijena. Za šuplju stijenu je vezana priča da su tu ranije bili veliki izvori čije su žile pregrađene volunjskim kožama pa je voda otekla ka izvorištu Pljeve-Plive. Kao potvrdu ovome navodi se i činjenica da se pljeva koju bi oni bacali u izvore kod Šuplje stijene pojavljivala na izvorima Pljeve-Plive, pa je otuda toj vodi i dat naziv Pljeva a na Pliva. Interesantno je napomenuti da se bojenjem voda ovog dijela Glamočkog polja tačno ustanovilo da se ponornice na površini javljaju na izvorištu Plive te je narodno predanje tačno. Voda iz Šuplje stijene je ponekad poticala za vrijeme velikih padavina niz Mrđenovu dragu ali se vrlo brzo gubila kroz veliki broj pukotina u ovoj vododerini.
Iz rimskog perioda nema nikakvih arheoloških ostataka osim što je na mnogim mjestima od Ajderova polja do na Laškovicu utvrđena trasa rimske ceste Salona.
O srednjovjekovnoj starosti Prijana pored toponimije, koja je sva slovenska, najrječitije govore srednjovjekovna groblja, pa i sam ojkonim Prijani. Ime sela Prijani zasigurno se može dovesti u vezu sa imenom srednjovjekovnog kneza Prijana. Naime u glamočkom selu Šumnjaci tačnije na seoskom groblju nalazi se jedan od najdragocjenijih nadgrobnih spomenika Glamoča (a i stećaka uopšte) – nadgrobni spomenik kneza Prijana iz 15 vijeka. Stećak je isklesan od kamena u obliku stuba i orjentisan je istočno - zapadno sa malim otklonom ka sjeveru. Visina stećka je 1.35 m. Širina mu je sa čeone strane 0.48 do 0.53 m a sa bočne 0.43 m. Čini se da je stećak izgrađen od nekog antičkog spomenika. Stećak je blago zakrivljen sa gornje strane u obliku nazubljenog vijenca.
S prednje strane koja je postavljena s pročelja prema istoku - Sunce a u dubokoj arkadi isklesan je dosta rustično i reljefno lik pokojnika u stojećem stavu. Isklesani lik Prijana visok je 1.02 m Figura je u predjelu prsa široka 0.24 m a oko stomaka 0.27 m. Svi dijelovi figure su geometrizovani . Vertikalnom linijom uklesan je nos a horizontalnom usta. Figura je s obje ruke podbočena na kukovima . Desna ruka je dosta ostećena. Stopala nogu su malo zabačena u stranu. Odijeća nije uočljiva ali je dosta sematitovana. Od odijeće naznačen je samo pojas preko stomaka. Cijela figura lika kneza Prijana doima se vrlo impresivno. Sudeći prema isklesanom liku koji čvrsto stoji na postolju čini se da je knez Prijan relativno mlad ,oko 35 godina , skončao svoj ovozemaljski život.
|
