www.prijani.com *** Moje selo Prijani ***
"СЕ ЛЕЖИ КНЕЗ ПРИЈАН"
 
OSNOVNI PODACI O SELU PRIJANI:
 
OSNOVNI PODACI O OPŠTINI GLAMOČ:
   
 Geografska širina: 44 stepena 09 min 28 sec    Broj stanovnika 1991. godine 12.593
 Geografska dužina: 16 stepeni 50 min 31 sec    Površina opštine km² 1.096
 Nadmorska visina:   983 m    Gustoća naseljenosti st/km² 11.5
 Udaljenost od Glamoča: 20 km    Broj naselja u opštini: 55
 Domaćinstava (1989 g.): 55    Broj stanovnika u opš. središtu: 4.256
 Stanovnika (1989 g.): 152    Promjena broja stanovnika
   
index 1991/1948
83.1
   
index 1991/1981
89.2

 

Kliknite na opštinu Glamoč za prikaz veće karte

    Danas su Prijani samo prostorno veće seosko naselje ali na žalost poslije ratnih dešavanja u njemu nema stalnih stanovnika. Konfiguracijski, selo Prijani se razvuklo u dužinu od oko 4 km sa 9 km jasno izdvojenih rodovskih cjelina. Seoske kuće sa okućnicama su činile veoma interesantnu naseobinsku cjelinu čiju koncepciju su diktirale karakteristike zemljišta i stičarski način privređivanja.

    Gotovo uvijek su kuće za stanovanje, te pojate i štale kao i druge privredne prostorije bile smještene pri strani (ispod brda), a ispod kuće je veoma prostrano i izduženo dvorište koje je bilo ograđeno drvenim plotom. U dvorištu su bili torovi, a ispod njih bašte koje su bile zasađene, najčešće, krompirom i kupusom. Sve donedavne kuće bile su pravljene od drvete-brvnare, ali su doživjele značajne promjene, jer je u njih ugrađeno kamenje kao građevinski materijal, a kasnije i beton i betonski elementi. Drveta u gradnji kuće je bivalo sve manje-samo su se unutrašnji zidovi oblagali drvenom lamperijom pa je u kući i dalje bilo ugodno i toplo uz vatru šporeta koji se obavezno založi i ljeti, jer ovdje nikada nije toliko toplo od sunca i vazduha da se ne mora ložiti vatra, a čini se to i zato što na šporetu mora da se nalazi šerpa ili tepsija u kojoj se kuva varenika i skuplja prvoklasan kajmak.

    Kuće su rijetko bivale jedna uz drugu i često su bile razmaknute i kada su u jednom čaporu, baš kao što su i čapori-zaseoci razmaknuti jedni od drugih po nekoliko desetina pa i stotina metara.
Prijani su kao selo izdjeljeni na zaseoke (rodovska naselja) koja nose slijedeća imena:

 
  • Poddebeljak
  • Poddraga
  • Podkosa
  • Šajdići
  • Ljubojina dolina
  • Golića brijeg
  • Mrđenova dolina
  • Markovićeva dolina
  • Stanivuci
  • Hajderovo polje
 
 
    Mještani su se vodom snabdijevali iz čatrnja a stoku napajali po lokvama i uz izvore na planinama. Inače, snabdijevanje vodom je bilo otežano što je uvijek bio problem glamočkih sela. Električno osvjetljenje mještani su uveli tek 1973. godine. Veliki broj Prijančana se odselilo u Vojvodinu prilikom provođenja kolonizacije. Tada se iz sela odjednom iselilo 301 lice i taj trend nikada nije zaustavljen.

O tome govori i zvanična statistika. Tabelarni pregled broja domaćinstava i stanovnika u selu Prijani za XX vijek:
 
1895
1910
1921
1931
1934
1941
1948
1953
1961
1971
1981
1989
2001
280/28
437/65
524/53
486/54
597/53
853/72
411/67
471/74
609/70
465/134
225/68
152/55
0/0
 
    Odseljavanje iz sela je postalo naglašenije 1971. godine. Samo 10 mještana iz Prijana je odlazilo svakodnevno na rad u Glamoč, a ostali se, u glavnom stariji, bave stočarstvom i tako žive. Najčešće su se stočarski proizvodi pravili za vlastitu upotrebu a po nešto i za djecu koja su otišla od kuće, sasvim malo za tržište. Nova depopulacija 70-ih godina XX vijeka prijeti još većem smanjenju stanovnika o čemu govori i podatak da u osnovnu školu ide samo 5 a u srednju samo 1 učenik. Zbog malog broja učenika seoska škola je zatvorena 1977. godine.
 
Danas u selu Prijani žive:
Ana i Milan Marković
David i Mara Stanivuk
i nekoliko povremenih stanovnika
 
    U Prijanima su krajem januara 1989. godine živjele sljedeće porodice-rodovi :
Čvokić, Gašić, Hajder, Ljuboja, Marković, Mrđen, Nikić, Pejić, Srebro, Stanivuk, Stevandić, Radoja, Tepić.
Vrh strane
Istorija PrijanaLokacijaGeografijaKulturaReligijaZavičajno udruženjeKontaktForum
Prijani 2006.god